Autor: Marko Emer

Početkom srpnja mediji su pretežito izvještavali o dubokoj gospodarskoj krizi koja očekuje Hrvatsku, prenoseći statističke podatke Europske komisije koja je Hrvatsku svrstala među tri zemlje članice koje očekuje najveći pad BDP-a. Iza nas na ljestvici najpogođenijih bile su još samo Italija i Španjolska, zemlje koje su pretrpjele i najveće ljudske žrtve u jeku prvog vala koronavirusa. Kako su se zaredali takozvani udarni ljetni vikendi, a počeli  zbrajati podaci s eVisitora, hrabrije se koketiralo s nešto optimističnijim brojkama i nadom kako jesen neće biti toliko ružna. Istovremeno, vodeći domaći ekonomisti upozoravali su kako bi oporavak, umjesto nekoliko mjeseci, mogao trajati nekoliko godina. A sve su to teze iznesene prije nego smo se, zbog sve većeg broja zaraženih virusom Covid-19, mnogima našli, ili ćemo se naći, na crvenoj listi. Možda je vrijeme da i najveći optimisti među nama shvate kako turizam mora biti jedna od najvažnijih, ali nikako jedina, najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj. Kako kaže stara uzrečica, ne drži sva jaja u istoj košari.

Što nas točno očekuje do kraja godine, nitko ne može sa sigurnošću znati; hoće li biti nastave ili ne, hoće li tvrtke raditi dislocirano ili iz ureda, pod maskama ili bez, hoćemo li moći koristiti usluge liječnika, zubara, avioprijevoznika?! Pitanja je na stotine, a odgovori će dolaziti postepeno, ovisno o brojci koju nam u 14 sati svakoga dana prezentira Stožer civilne zaštite.

Digitalizacija kao rješenje – eRačun se šalje i s Arktika

Većina tvrtki u Hrvatskoj iskoristila je ljeto da zbije redove i logistički se pripremi za neizvjesnu jesen, vidim to po pojačanom interesu za digitalnim uslugama Moj-DMS i Moj-eArhiv koji čine okosnicu potpune digitalizacije radnih procesa, kao i za digitalnim inačicama najčešće korištenih knjigovodstvenih isprava. Preduvjet je to za bezbrižan rad u uredu, ma gdje se on nalazio. Prije nekoliko dana, primjerice, Olegu Maštruku je ured bio na Arkttiku, odakle je uspješno poslao eRačun putem našeg servisa.

U tom povećanom interesu za potpunom digitalizacijom radnih procesa, bez lažne skromnosti, vidim utkane stotine radnih sati naše korisničke službe koja je tijekom prvog vala pandemije, a moguće da on još uvijek traje, neumorno radila na postavljanju dislociranih ureda tisućama naših korisnika. Cilj nam je bio održati likvidnost SME sektora u Hrvatskoj prvenstveno tako da im omogućimo rad općenito, a na tom tragu nastavljamo i tijekom jeseni koja polako kuca na vrata.

Likvidnost SME-a je najvažniji zadatak za jesen

Već smo u nekim medijima govorili o platformi PlatiMe koja je svojevrsni sustav za koji smo uvjereni kako će osigurati da iz ove krize izađemo, možda ne neokrznuti, ali zasigurno jači i s glavom daleko iznad vode. Ideja je da osiguramo mjesto gdje će se susresti oni s kapitalom i oni koji trebaju kapital kako bi se održala gospodarska aktivnost, odnosno kako bi sačuvali radna mjesta i osigurali punjenje državnog proračuna čime bi, posljedično, oporavak gospodarstva kraće trajao.

Kroz nesmetani, brzi cash flow zahvaljujući partnerima splatforme PlatiMe, eliminirat će se najveći generator nelikvidnosti domaćih poduzeća, a to je dugi period plaćanja računa.

Time će se direktno pridonijeti većoj likvidnosti jer će izlistavanje eRačuna na platformi omogućiti dobavljačima brže i povoljno kratkoročno financiranje, a dobrom dijelu poduzetnika i preživljavanje u krizna vremena koja nam slijede. U tom slučaju, moguće je ostvariti optimistične brojke i brži gospodarski oporavak čitave zemlje jer će gospodarski subjekti sami za to pobrinuti ulaganjem i radom u punom intenzitetu. Vjerujem kako će kroz ovo i slična rješenja, kao i kroz druge digitalne usluge, IT i ICT uskoro biti prepoznati kao još jedna vrijedna košara u koju će država rado polagati jaja.