LEGAL COMPLIANCE

Legal background of e-Invoices lies in European Union regulations and standards. Republic Croatia’s Official Gazette of July 29th 2011 published changes of the Decree on Value Added Tax (NN 89/11) that made electronical invoices equivalent to paper invoices. Moj-eRačun service’s eInvoice is certified with FINA application certificate and timestamp, which makes it legaly valid per Electronic Document Act (NN 10/02, 80/08, 30/14), Electronic Signature Act (NN 150/05) and Ordinance on Value Added Tax (NN 89/11).

In the moment you send an eInvoice, Moj-eRačun service automatically imbedds it with FINA application certificate and timestamp making it legally valid.
Legal framework for eInvoicing is being monitored by EU board, whose tasks include monitoring of further developments of e-commerce.

Also, according to the Law on the financial operations and the Pre-settlement Agreement – OG 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, 71/15, 78/15 – currency payment begins from the moment of receipt of the invoice. According to the above provision, e-Invoice is an ideal form of sending invoices because only when sending e-Invoice you know the exact time of receipt.

Regulatory environment for e-Invoice in all EU member states monitors the EU board, whose task is also monitoring the further development of e-business. Service “Moj-eRačun” is legally compliant (regulated) with the provisions of the following acts:

We have prepared copies of the most important provisions. If you need further explanation, please contact us.

Članak 4.3. Računi na papiru i računi u elektroničkom obliku Članak 80. (1) Računom se smatra i račun izdan i poslan u elektroničkom obliku ako postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. (2) Vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa mora biti osigurana od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa neovisno o tome je li račun izdan na papiru ili u elektroničkom obliku. (3) Porezni obveznik obvezan je utvrditi na koji će način osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa. (…) (4) Vjerodostojnost podrijetla se osigurava na način da se može nedvojbeno utvrditi identitet izdavatelja računa, a cjelovitost sadržaja podrazumijeva da sadržaj računa nije izmijenjen do kraja razdoblja za pohranu računa. (5) Kada se istom primatelju elektroničkim putem pošalje ili da na raspolaganje skupina računa, podaci koji su zajednički svim računima mogu se navesti samo jednom ako su za svaki račun dostupni svi podaci. (6) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi računa na papiru i računa u elektroničkom obliku.
Članak 161. (1) Računom se smatra i račun koji se izdaje i zaprima u elektroničkom obliku pod uvjetom da postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. Suglasnost za prihvaćanje računa u elektroničkom obliku primatelj daje u pisanom obliku ili dogovorom o obradi ili plaćanju primljenog računa. (3) Porezni obveznik mora osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa neovisno o tome je li račun izdan na papiru ili u elektroničkom obliku (...) (4) Porezni obveznik može odabrati na koji će način ispuniti obvezu iz stavka 3. ovoga članka. (...) (7) Računi izrađeni u elektroničkom obliku, pomoću, na primjer, računovodstvenog softvera ili softvera za obradu riječi, poslani i zaprimljeni na papiru ne smatraju se računima u elektroničkom obliku. Međutim, računi izrađeni na papiru, skenirani, poslani i zaprimljeni elektroničkom poštom mogu se smatrati računima u elektroničkom obliku, ako zadovoljavaju uvjete iz stavka 3. ovoga članka.

ZAKON O ELEKTRONIČKOJ ISPRAVI (NN 10/02, 80/08, 30/14)

Članak 1. (1) Ovim se Zakonom uređuje pravo fizičkih i pravnih osoba na uporabu elektroničke isprave u svim poslovnim radnjama i djelatnostima te u postupcima koji se vode pred tijelima javne vlasti u kojima se elektronička oprema i programi mogu primjenjivati u izradi, prijenosu, pohrani i čuvanju informacija u elektroničkom obliku, pravna valjanost elektroničke isprave te uporaba i promet elektroničkih isprava. Članak 2. Elektronička isprava ima istu pravnu snagu kao i isprava na papiru, ako se njena uporaba i promet provode u skladu s odredbama ovoga Zakona. Članak 4. 1. elektronička isprava – jednoznačno povezan cjelovit skup podataka koji su elektronički oblikovani (izrađeni pomoću računala i drugih elektroničkih uređaja), poslani, primljeni ili sačuvani na elektroničkom, magnetnom, optičkom ili drugom mediju, i koji sadrži svojstva kojima se utvrđuje izvor (stvaratelj), utvrđuje vjerodostojnost sadržaja te dokazuje postojanost sadržaja u vremenu. Sadržaj elektroničke isprave uključuje sve oblike pisanog teksta, podatke, slike i crteže, karte, zvuk, glazbu, govor. Članak 10. (1) Preslika elektroničke isprave na papiru izrađuje se ovjerom ispisa vanjskog obrasca prikaza elektroničke isprave na papiru uz primjenu postupaka predviđenih zakonom i drugim propisima. Članak 11. (1) Izvornik elektroničke isprave kao i njena preslika na papiru izrađena sukladno članku 10. ovoga Zakona, imaju istovjetnu pravnu snagu i mogu se ravnopravno koristiti u svim radnjama za koje se traži uporaba isprava u izvornom obliku ili u obliku ovjerene preslike.

ZAKON O ELEKTRONIČKOM POTPISU (NN 150/05)

Članak 2.
    Pojedini izrazi koji se rabe u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
  1. Elektronički potpis – znači skup podataka u elektroničkom obliku koji su pridruženi ili su logički povezani s drugim podacima u elektroničkom obliku i koji služe za identifikaciju potpisnika i vjerodostojnosti potpisanoga elektroničkog doku menta,
  2. Napredan elektronički potpis – znači elektronički potpis koji pouzdano jamči identitet potpisnika i koji udovoljava zahtjevima sadržanim u članku 4. ovoga Zakona,
  3. Vremenski žig – je elektronički potpisana potvrda izdavatelja koja potvrđuje sadržaj podataka na koje se odnosi u navedenom vremenu, a napredan vremenski žig je elektronički potpisana potvrda ovjerovitelja koja ispunjava uvjete za napredan elektronički potpis,
  4. Potpisnik – znači osobu koja posjeduje sredstvo za izradu elektroničkog potpisa kojim se potpisuje, a koja djeluje u svoje ime ili u ime fizičke ili pravne osobe koju predstavlja,
Članak 3. Elektronički potpis u smislu ovoga Zakona je skup podataka u elektroničkom obliku koji služe za identifikaciju potpisnika i potvrdu vjerodostojnosti potpisanoga elektroničkog zapisa. Članak 4. Napredan elektronički potpis je u smislu ovoga Zakona, elektronički potpis koji: 1. je povezan isključivo s potpisnikom, 2. nedvojbeno identificira potpisnika, 3. nastaje korište njem sredstava kojima potpisnik može samostalno upravljati i koja su isključivo pod nadzorom potpisnika, 4. sadržava izravnu povezanost s podacima na koje se odnosi i to na način koji nedvojbeno omogućava uvid u bilo koju izmjenu izvornih podataka. Članak 5. Napredan elektronički potpis ima istu pravnu snagu i zamjenjuje vlastoručni potpis, odnosno vlastoručni potpis i otisak pečata na elektroničkom dokumentu ako je izrađen u skladu s odredbama ovoga Zakona te ako su ispunjeni ostali uvjeti propisani ovim Zakonom i propisima koji su doneseni na temelju ovoga Zakona. Članak 6. Elektronički potpis smatra se pravno valjanim i dopušteno ga je koristi u sudskim postupcima ako udovoljava uvjetima propisanim ovim Zakonom. Nije dopušteno osporavanje elektroničkog potpisa kao dokaza u sudskim postupcima isključivo na osnovu toga što:
  • je u elektroničkom obliku, ili
  • nije zasnovan na kvalificiranom certifikatu, ili
  • nije zasnovan na kvalificiranom certifikatu koji izdaje akreditirani davatelj usluga certificiranja, ili
  • nije izrađen uporabom sredstva za izradu naprednoga elektroničkog potpisa.
Članak 9.a Davatelji usluga certificiranja moraju primatelju elektroničke poruke potpisane elektroničkim potpisom ili drugoj ovlaštenoj osobi omogućiti provjeru elektroničkog potpisa tako:
  1. da podaci koji se koriste za provjeru potpisa odgovaraju podacima prikazanima osobi koja obavlja provjeru,
  2.  da je potpis pouzdano provjeren, a rezultat te provjere na ispravan je način prikazan osobi koja obavlja provjeru,
  3. da osoba koja obavlja provjeru može, ukoliko je to potrebno, pouzdano utvrditi sadržaj potpisanih podataka,
  4. da se izvornost i valjanost certifikata koja se zahtijeva u vrijeme provjere potpisa može pouzdano provjeriti,
  5. da su rezultat provjere i identitet potpisnika prikazani na ispravan način,
  6. da je uporaba pseudonima jasno naznačena,
  7.  da postoji mogućnost otkrivanja svih promjena koje na bilo koji način utječu na sigurnost elektroničkog potpisa.
Članak 35. Kvalificirani certifikati davatelja usluga certificiranja sa sjedištem u zemljama izvan Europske unije jednako su valjani kao i kvalificirani certifikati izdani u Republici Hrvatskoj

ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU I PREDSTEČAJNOJ NAGODBI (NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, 71/15, 78/15)

Članak 11. (NN 81/13) (3) Ako ugovorom među poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje plaćanja novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana. (4) Rok za ispunjenje novčane obveze počinje teći od: 1. Dana kad je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu (…)