Izvještavanje prema državi ima smisla, ali neka automatiziraju procese

Autor: Marko Emer

Prijedlog uredbe o praćenju i izvješćivanju o učincima pandemije koronavirusa i mjera za pomoć gospodarstvu izazvao je burnu raspravu jer se administrativni trošak ponovno prelijeva na realni sektor.

„Ne, ne i ne članku 7., opterećeni smo previše i ne trebaju nam dodatna opterećenja“. „Ne za nametanje dodatnih administrativnih obveza, rokova, obrazaca i troškova, umjesto povezivanja i korištenja svega što se već izvještava“! „Ne, jer je to dodatno opterećenje i poduzetnicima i računovođama, odnosno dodatni namet poslodavcima jer će računovođe biti prisiljeni podići cijenu usluge radi dodatnog posla koji u konačnici nikome ništa ne donosi“.

„Povežite FINA-u s drugim tijelima, poput Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Poreznom upravom kojima se već dostavlja niz obrazaca. Propisivanjem novog izvještavanja poduzetnici gube vrijeme na birokraciju što im stvara dodatne troškove računovodstva i administracije. Tako se usporava gospodarstvo i umanjuje mogućnost rasta BDP-a“.

Administrativni trošak se prebacuje na poduzetnike

Prvih nekoliko redaka ovog bloga sukus je komentara javne rasprave na e-Savjetovanju vezano uz Prijedlog uredbe o praćenju i izvješćivanju o učincima pandemije koronavirusa i mjera za pomoć gospodarstvu.

Problematični članak 7. trebao bi iz ropotarnice povijesti izvući kvartalno izvještavanje za koje su trebale godine truda strukovnih organizacija računovođa da se ukine. To su podaci koji su, kako su komentatori pravilno primijetili, državi već poznati kroz gore navedene obrasce, a sada, poput loših menadžera, njihovu obradu i prikupljanje na jedno mjesto, što znači čisti trošak, ponovno prebacuju na poduzetnike.

Obaveza digitalizacije poslovanja s državom

Nijedan od tristotinjak komentara pristiglih do 10. siječnja, što je predzadnji dan perioda javne rasprave, nije ni približno afirmativno komentirao najavljenu uredbu. Koliko god to poražavajuće zvučalo za predlagatelje, može im biti i motivacija da „zavire u susjedna dvorišta“ i vide kako informacije, primjerice o PDV-u, prikupljaju Mađari, Talijani ili Portugalci.

Činjenica je da Europska komisija, tražeći da zemlje članice hitno digitaliziraju javnu upravu i poslovanje s državom, zasigurno nije mislila na osmišljavanje novog FINA-inog obrasca za kvartalno izvještavanje.

Digitalizacijom B2B sektora država će imati pravodobne informacije

Informacijskim povezivanjem tijela javne uprave, odnosno centraliziranim prikupljanjem podataka ne samo da bi se rasteretili poduzetnici, nego bi i država imala veći nadzor nad svojim dijelom poslovanja. Tada im ne bi trebalo ni kvartalno izvješćivanje, ali ni PDV obrasci svakog 20. u mjesecu.

Primjerice, uvođenjem obvezatnog eRačuna u B2B sektor država bi vrlo lako mogla uspostaviti prijavu PDV-a u stvarnom vremenu, što bi im pak omogućilo da isto tako u realnom vremenu znaju s koliko novca raspolažu, smanjili bi se pritisak i nepravilnosti u nadzoru, a poslovanje bi bilo transparentnije.

Potpuna primjena eKnjigovodstvenih isprava

Obvezatan e-račun u B2B sektoru za sobom će neizbježno povući primjenu i drugih elektroničkih knjigovodstvenih isprava. Rješenja su to koja već postoje na tržištu, a njih primjenjuju poduzeća koja su prepoznala kako i sama stvaraju nepotrebni administrativni trošak.

Umjesto osmišljavanja novih obrazaca i vraćanja starih, nekorisnih procesa bilo bi korisnije kada bi se poduzetnike potaknulo da kroz potpunu digitalizaciju poslovanja, između ostalog i primjenom eKnjigovodstvenih isprava, postanu aktivni sudionici digitalne Europe, kako to već godinama čine druge zemlje članice.


3 Comments

  1. […] Mikro, mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj čine gotovo 98 posto tržišta, no u Hrvatskoj je udio onih koji su digitalizirali poslovanje kroz eRačun još uvijek niži od europskog prosjeka. Trenutno je to oko 150.000 subjekata, od kojih, zbog Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, dobar dio otpada upravo na javne naručitelje. Dodatnim unaprjeđenjem funkcionalnosti eRačuna te razvojem pratećih usluga koje eRačun integriraju u financijski i dobavni vrijednosni lanac,  ubrzalo bi potpunu primjenu eRačuna u privatnom sektoru, čime bi poduzetnici  ubrzali digitalnu transformaciju, smanjili administrativni trošak i povećali sigurnost poslovanja. […]



  2. […] Mikro, mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj čine gotovo 98 posto tržišta, no u Hrvatskoj je udio onih koji su digitalizirali poslovanje putem eRačuna još uvijek niži od europskog prosjeka. Trenutno je to oko 150.000 subjekata, od kojih, zbog Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, dobar dio otpada upravo na javne naručitelje. Dodatnim unaprjeđenjem funkcionalnosti eRačuna te razvojem pratećih usluga koje eRačun integriraju u financijski i dobavni vrijednosni lanac, ubrzalo bi potpunu primjenu eRačuna u privatnom sektoru, čime bi poduzetnici ubrzali digitalnu transformaciju, smanjili administrativni trošak i povećali sigurnost poslovanja. […]



  3. […] moguće je ukidanje mjesečnih, kvartalnih i godišnjih izvještaja u sadašnjem obliku. Razmjenom informacija s poduzetnicima u strukturiranom obliku država bi smanjila administrativno opterećenje, utjecala […]