Darko Gulija eRačun

U Hrvatskoj postoji puno potencijala za daljnji rast volumena elektroničkih računa, ali i za iskorištavanje prednosti koje elektroničko poslovanje nosi samim tvrtkama u svrhu oporavka od recesije.

Darko Gulija, CTO servisa Moj-eRačun, ponovno je izabran za predsjednika tehničkog odbora HZN TO 573 Elektronički račun pri Hrvatskom zavodu za norme na novi četverogodišnji mandat. Potvrda je to iznimnog doprinosa na normizaciji eRačuna kako u Hrvatskoj, tako i na europskoj razini.

Gulija je, naime, prethodnih godina sudjelovao u raznim nacionalnim i EU odborima i tijelima, kao što je EU MSFEI, višedionički forum za elektronički račun – savjetodavno tijelo Europske komisije, kao i brojnim drugim projektima vezanim uz javnu nabavu, donošenje i provedbu nacionalnih strategija, nacionalnih okvira i nacionalnih platformi interoperabilnosti te semantičko modeliranje podataka.

Izniman doprinos u širenju primjene eRačuna

O ulozi Darka Gulije u inovativnim rješenjima koja osiguravaju elektroničko poslovanje bez barijera govori i podatak da je servis Moj-eRačun proveo više od 350 integracija u ERP i računovodstvene softvere, ali je integriran i  s brojnim hrvatskim i europskim pružateljima usluga kao i centralnom platformom za e-račun u javnoj nabavi.

„Sve više integracija između informacijskih posrednika potiče razvoj tržišta, no i sama korona kriza je dala snažan poticaj daljnjoj digitalizaciji i u segmentu gospodarstva. Puno je  potencijala, kako za daljnji rast volumena elektroničkih računa, tako i za iskorištavanje prednosti koje elektroničko poslovanje nosi samim tvrtkama, a njih je nebrojeno i postat će obavezan segment u procesu digitalne transformacije koja predstoji cijeloj Europskoj uniji“, ističe Darko Gulija.

Malim promjenama do potpune primjene eRačuna

Osim toga, upravo radi jačanja zajedničkog europskog tržišta i konkurentnosti domaćih kompanija na njemu, Gulija se profesionalno zalaže i za bolje usklađivanje Europske norme elektroničkog računa i hrvatskog pravnog okvira, odnosno za njeno proširenje poslovnim pojmovima za bolju podršku poslovnim situacijama koji se u Hrvatskoj često pojavljuju, poput povratne naknade za ambalažu, porez na promet u ugostiteljstvu, različite naknade prema državi ili operaterima.

„Dodatni podatkovni elementi omogućit će bolju automatizaciju procesiranja samog računa i bolju kontrolu zakonske i porezne ispravnosti, što je nekim korisnicima izuzetno važno. Vjerujem kako ćemo time ubrzati primjenu B2B u gospodarstvu, što je svakako jedan od najvažnijih elemenata za što brži oporavak iz trenutne recesije“, naglašava Gulija.

Spremnost B2B sektora za eRačun

Mikro, mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj čine gotovo 98 posto tržišta, no u Hrvatskoj je udio onih koji su digitalizirali poslovanje kroz eRačun još uvijek niži od europskog prosjeka. Trenutno je to oko 150.000 subjekata, od kojih, zbog Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, dobar dio otpada upravo na javne naručitelje. Dodatnim unaprjeđenjem funkcionalnosti eRačuna te razvojem pratećih usluga koje eRačun integriraju u financijski i dobavni vrijednosni lanac,  ubrzalo bi potpunu primjenu eRačuna u privatnom sektoru, čime bi poduzetnici  ubrzali digitalnu transformaciju, smanjili administrativni trošak i povećali sigurnost poslovanja.

„Višestruku korist imala bi i država jer bi mogla uvesti integrirani porezni nadzor, kako su to već učinile brojne europske države. Integracijom poreznog nadzora i eRačuna smanjilo bi se djelovanje sive ekonomije, poboljšala bi se naplata poreznih davanja i uvela veća transparentnost  u sustav. U svom profesionalnom djelovanju zalagat ću se da u hrvatsku praksu uvedemo najbolja digitalna rješenja i pridružimo se listi gospodarski razvijenih zemalja“, zaključio je Gulija.

Autor: Servis Moj-eRačun